Postira

Mjesto Postira ribarsko je mjesto smješteno na sjevernoj obali otoka Brača, a nastalo je u 16. stoljeću, kada su se stanovnici obližnjih mjesta iz unutrašnjosti otoka spuštali prema obali. Župna crkva sagrađena sredinom 16. stoljeća nosi ime sv. Ivana Krstitelja, dok su podno nje pronađeni ostaci ranokršćanske bazilike iz 6. stoljeća samo neki od arheoloških lokaliteta koji svjedoče o dugoj povijesti Postira.

Kulturno ispreplitanje povijesti i sadašnjosti posebnost je ovoga malog mjesta. Uvala Lovrečina jedna je od najljepših i najpoznatijih pješčanih uvala Jadrana, a ujedno je i vrijedno arheološko nalazište ranokršćanske bazilikeiz 6. stoljeća  i antičkog brodskog pristaništa.

Bogata gastronomija ovog dijela otoka povijesno se razvijala kroz ribarstvo i maslinarstvo.

Još 1907. godine s radom započinje poznata tvornica za preradu ribe „Sardina“, zbog čega se Postira danas popularno opisuju kao „a synonym for delicious fish.“

Blago otoka – maslinovo ulje – neizostavan je sastojak bogate gastronomske ponude Postira, a u obližnjem Muzeju maslinova ulja prikazana je povijest maslinarstva na otoku Braču, kao i cjelokupni tradicionalni proces prerade maslinova ulja. U sklopu muzeja nalazi se  i kušaona maslinova ulja, gdje posjetitelji mogu kušati i kupiti maslinovo ulje.

U listopadu se već tradicionalno održava Svjetsko prvenstvo u branju maslina, čiji susudionici  mediteranske zemlje s tradicijom u proizvodnji maslinova ulja, ali i ostale koje nemaju nijedno stablo masline, no imaju poveznicu s maslinama i maslinovim uljem.

U bogatoj gastronomskoj ponudi autohtonih jela posebno mjesto zauzima torta „hrapoćuša,“ koja se nalazi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, jedinstvena po svom hrapavom i rustikalnom izgledu. Naziv je dobila po lokalnom kamenu hrapoćuši, na koji slastica neodoljivo podsjeća.

Brojne su plaže u mjestu i bližoj okolici, a uz Lovrečinu najpopularnije su Prja, Porat, Rot, Zastivonje, Molo Lozna, Bok i Velo Lozna. Postira su jedinstvenošću prostora i prirodnog fenomena, noćne zračne struje zvane „gažul“ koja se spušta s Vidove gore u postirsku luku, postala središtem noćnog jedrenja. Manifestacija Mala noćna regata pretvara luku u kazališnu scenografiju s osvijetljenim morem i jedrilicama, rivom kao gledalištem te Mozartovom „Malom noćnom muzikom“ kao glazbenom podlogom.